UV ZRAČENjE I OPEKOTINE OD SUNCA

Uveliko nam traje leto i divni sunčani dani. Igranje u pesku, sunčanje, more, bazen i lepršava odeća….

Nažalost, sa letom dolaze i manje lepe stvari, i mi smo rešili da te stvari predupredimo i damo korisne savete i informacije da bi uživanje u letnjim danima bilo upravo samo to-uživanje.


UV ZRAČENjE

Sunčevu svetlost čine tri spektra: vidljiva svetlost, ultraljubičasta i infracrvena svetlost.

Ultraljubičasta nije vidljiva ljudskom oku i javlja se u 3 oblika:

UVA (ultraljubičasta A) –dovode do tamnjenja kože, a zajedno sa UVB zracima dovodi do nastajanja opekotina i fotostarenja iste.

UVB (ultraljubičasta B) –uzrokuje pre svega eritrem(crvenilo kože) , a hronično izlaganje može dovesti do prevremenog starenja kože i karcinogeneze.

UVC (ultraljubičasta C) – najvećim delom se apsorbuje u ozonskom omotaču. Deluje baktericidno, može da uzrokuje blage oblike konjuktivitisa ili opekotina a koristi se u praksi za germicidne lampe u operacionim salama.

Ozonski omotač je značajno oštećen poslednjih 30 godina, te je povećana količina sunčevog zračenja koja dospeva do zemlje. Posledica toga je veći broj obolelih od katarakte, melanoma, i nemelanomskih oblika tumora kože.

Danas su nepobitno utvrđeni negativni efekti koje sunčevo zračenje ima po zdravlje ljudi. Treba se imati u vidu da se u većini slučajeva u toku života koža izlaže suncu nenamerno, bez namere da se potamni, samim tim i je i nezaštićena. Zabrinjavajuća je i činjenica da se veliki broj ljudi, samoinicijativno izlaže veštačkim izvorima UV zračenja- solarijum.

Najznačajnije posledice ima zračenje iz spektra UVA i UVB zračenja.


PREDNOSTI IZLAGANjA SUNČEVIM ZRACIMA

Sa druge strane, izlaganje kože suncu ima i svoje prednosti. Opšte je poznato da se tokom izlaganja sunčevoj svetlosti događa sinteza vitamina D. Ovaj vitamin održava naše kosti zdravim. Dolazi i do sinteze hormona serotonina, takozvani hormon sreće, pa samim tim i direktni uticaj na naše raspoloženje. Ali sve ovo ne znači da je bezbedno izlagati se suncu bez zaštite. Naprotiv, zaštita je neophodna, ne samo u toku letnjih meseci, već tokom cele godine, jer je dokazano da Uv zraci prolaze i kroz oblake i izazivaju mikro oštećenja (fotostarenje kože). Zaštita neće poremetiti sintezu vitamina D, a sprečiće ili ublažiti ostale negativne posledice. Preporuka je da se kreme sa zaštitnim faktorom 30 nanose tokom cele godine, posebno na delovima tela koji su fotoeksponirani- vrat, lice, ruke.


OPEKOTINE OD SUNCA

Tokom letnjih meseci, visoke temperature i česta izloženost suncu može dovesti do niza zdravstvenih problema, kao što su –dehidratacija, sunčanica, toplotni udar, opekotine od sunca... Iz tog razloga, najviše pažnje treba obratiti na prevenciju ovih ѕdravstvenih problema.

Opekotine od sunca su najčešći oblik oštećenja koje izaziva sunce. Medicinski gledano opekotine od sunca su –opekotine. Nastaju, uglavnom, tokom letnjih meseci, prilikom izlaganja neadekvatno zaštićene kože sunčevim pre svega UVA i UVB zracima. Prvi simptomi nastaju već nakon par sati – crvenilo usled širenja krvnih sudova, a zatim i bol, osetljivost kože, plikovi i regeneracija oštećene kože( „ljuštenje“)

Ljudsko telo ima i svoj sopstveni mehanizam odbrane od sunčevog zračenja. Žargonski ga nazivamo „dobijanje tena“. Za dobijanje tena odgovorne su ćelije koje se nazivaju melanociti. One se nalaze u bazalnom sloju epidermisa. Melanociti proizvode melanin, smeđi pigment koji je odgovoran za bojenje kože i zaštitu od UB zraka . Melanociti su takođe prisutni i u kosi i irisima očiju. Ljudi uglavnom imaju istu količinu melanocita, međutim količina melanina koju oni proizvedu se razlikuju od čoveka do čoveka. Genetika ima značajnu ulogu što se tiče proizvodnje melanina. Melanin štiti kožu, prilikom izlaganja sunčevoj svetlosti povećava se proizvodnja melanina, koža tamni i dobija se ten. Međutim, potrebno je vreme da melanociti proizvedu melanin, i ako to ne mogu da urade brzo i stvore ten na vreme, što je slučaj kada se koža izlaže suncu prekomerno bez zaštite, onda UV zraci „spaljuju“ kožu i ostavljaju opekotine. 



OSETLjIVE GRUPACIJE


Svi ljudi su podložni štetnom uticaju sunčevog zračenja, međutim, posebnu pažnju treba da obrate ljudi sa ovim karakteristikama:

  • svetla put
  • lako dobijanje pega nakon sunčanja
  • svetle oči i kosa
  • veliki broj ili mladeži nepravilnog oblika
  • starije populacije
  • mlađe populacije (opekotine u detinjstvu su jako opasne, povećavaju rizik od nastajanja raka kože u odraslom dobu)
  • genetska predispozicija
  • ljudi čiji posao zahteva višečasovno izlaganje sunčevim zracima (poljoprivrednici, turizam, spasioci...)
  • pojedini lekovi (antibiotici, antidepresivi ili lekovi za lečenje akni- retinoidi...) mogu da povećaju osetljivost kože na sunce. 


PREVENCIJA


Ubek je bolje sprečiti nego lečiti. Iako u praksi se to iz raznoraznih razloga zanemari, sve veći broj obolelih od raka kože govori nam da je ipak prevencija najvažnija. Iz tog razloga, pripremili smo par saveta za bezbedno sunčanje:

  • Prevencija je posebno bitna kod male dece. Imajte na umu, da koža deteta sadrži sve slojeve kao i koža odraslog čoveka, ali je debljina njihove kože samo 1/5 debljine kože odrasle osobe. Samim tim, zraci kod dece prolaze i brže i dublje, i izazivaju veća oštećenja. Takođe kod dece nisu u potpunosti razvijeni melanociti, pa je prirodna odbrana organizma od štetnog zračenja smanjena. Istraživanja pokazuju da opekotine dobijene u ranom detinjstvu mogu duplirati verovatnoću pojave melanoma u odrasloj dobi. Stoga, nepotcenjivanje uticaja sunca, odgovornost prema zdravlju i blagovremene reakcije su najbolje preventive i ulaganje u zdraviju budućnost.
  • izbegavanje direktnog sunca kada su UV zraci najjači (od 10-17 časova
  • koristiti uvek kreme sa zaštitnim faktorom. Preporučuje se korišćenje SPF 30 ili više, nanošenje na svakih 2-3 sata, ravnomerno i posebno na delovima tela koji su fotoeksponirani- vrat, lice, ramena. UV zraci prolaze i kroz oblake, pa ne dozvolite da Vas tmurni dani zavaravaju.
  • odeća treba da bude lagana, vedrih boja, a šeširi sa dugačkim obodom i naočare sa UV zaštitom.
  • hidratacija. Sunce isušuje kožu i generalno dehidrira organizam, pa je unošenje dovoljne količine tečnosti najbolja prevencija dehidratacije.
  • unošenje vitamina i suplemenata. Otprilike 3 nedelje pre odlaska na more, ishrana bi trebalo da obiluje karotenoidima (šargarepa, breskva, kajsija..) , vitaminima C i E jer podižu otpornost ćelija na delovanje UV zraka.
  • postepeno sunčanje. U početku, više od 15 minuta dnevno nije potrebno, to je taman dovonjno i za imunitet i za kožu. Kada se ten stvori, onda možete postepeno povećavati vreme sunčanja, ali uvek sa odgovarajućom zaštitom.
  • pojedini antibiotici, antimikotici, kreme i pilule su fotosenzitivne, pa mogu uticati na nastanak opekotina. Ukoliko niste sigurni da li  neki od preparata ili lekova koji koristite spada u ovu grupu, posavetujte se sa svojim farmaceutom ili lekarom pre izlaganja suncu.

Prevencija je posebno bitna kod male dece. Imajte na umu, da koža deteta sadrži sve slojeve kao i koža odraslog čoveka, ali je debljina njihove kože samo 1/5 debljine kože odrasle osobe. Samim tim, zraci kod dece prolaze i brže i dublje, i izazivaju veća oštećenja. Takođe kod dece nisu u potpunosti razvijeni melanociti, pa je prirodna odbrana organizma od štetnog zračenja smanjena. Istraživanja pokazuju da opekotine dobijene u ranom detinjstvu mogu duplirati verovatnoću pojave melanoma u odrasloj dobi. Stoga, nepotcenjivanje uticaja sunca, odgovornost prema zdravlju i blagovremene reakcije su najbolje preventive i ulaganje u zdraviju budućnost.


POSLEDICE 

Naravno, dešava se da i pored sve zaštite ipak izgorite na suncu i jave se opekotine. Tada je neophodno blagovremeno reagovati da bi se ublažile neminovne posledice.

Prva pomoć sastoji se u tome, da kada primetite crvenilo da:

  • odmah se pomerite sa direktnog uticaja sunca
  • koristite hladne obloge (ne led) na opečeno mesto. One sužavaju krvne sudove i smanjuju crvenilo, otok i bol.
  • ublažavanje crvenila i otoka postiže se i korišćenjem kreme sa 1% hidrokortizonom (kratkotrajno) i preparatima koji sadrže aloe veru
  • hidratacija, dovoljan unos tečnosti pomaže koži i organizmu da se izbore sa traumama koje su pretrpeli
  • izbegavajte korišćenje sapuna i drugih preparata prilikom tuširanja. Takođe, sušenje kože treba da bude prirodno na vazduhu ili samo lagano tapkanje peškirom, jer trljanje peškira može samo izazvati bol i dodatno oštetiti opečeno mesto.

Promene na koži nastaju već nakon nekoliko sati izlaganja suncu, a razvijaju se u potpunosti 12-24 sata kasnije. Obično se kao prvi simptom javi crvenilo kože (solarni eritrem), koji zavisi od tipa kože, intenziteta UV zračenjai dužine ekspozicije. Promene na koži praćene su i subjektivnim tegobama u vidu osećaja toplote, zatezanja, pečenja i bola. Kao i kod svih povreda, tako i kod opekotina, telo pokreće svoj mehanizam reparacije. Tako se mogu javiti i plikovi u kasnijoj fazi, to već nagoveštava da je drugi stepen opekotina u pitanju. Zadnji stadijum reparacije je stvaranje nove mlade kože, a odbacivanje oštećene, žargonski rečeno „ljuštenje“ kože. Bitno je napomenuti, da se u svim stadijumima regeneracije kože i oporavka izbegava izlaganje suncu, jer to će ubrzati proces regenaracije kože i smanjiti dodatne komplikacije.Takođe, ni u jednoj fazi ne „pomagati“ u smislu bušenja plikova, ili skidanje osušene kože, jer se time narušava i zapravo usporava proces zalečenja a mogu nastati i dodatne komplikacije.

U nekim sučajevima, javljaju se i opšti simptomi kao što su: groznica, jeza, povišena temperatura, glavobolja što se uglavnom vezuje sa pojavom prateće sunčanice. U ovim slučajevima je neophodno i javljanje hitnoj medicinskoj službi, zbog rizika od toplotnog udara, prateće dehidratacije i opšte slabosti organizma. Povraćanje i groznica se mogu javiti i deset sati nakon kritičnog izlaganja suncu. Ovo su sve simptomi koje ne treba ignorisati i koji se ne mogu tretirati u kućnim uslovima već je potrebna konsultacija lekara. 

Sve preparate koji se tiču zaštite od sunca potražite na našem sajtu. Adonis tim Vam želi nezaboravno leto. 


Aleksandra Mišić