Letnji meseci nose sa sobom lepe trenutke u prirodi, šarene boje i mnogo zabave. Nažalost, oni imaju i svoje nešto manje prijatne strane – ujede i ubode insekata. Ovi mali gospodari prirode mogu da nas iznenade i izazovu probleme, ali realnost je da su oni važan deo našeg ekosistema.

Prevencija je bitna kako bi izbegli neugodnosti i potencijalne zdravstvene probleme uzrokovane ubodima insekata. Evo nekoliko saveta:

  • Nosite svetlu odeću kako bi manje privlačili insekte;
  • Koristite repelente sa odgovarajućim aktivnim sastojcima (N,N-dietil-m-toluamid, Ikaridin, razna etarska ulja(eukaliptus, matičnjak, lavanda)…).

Neki od repelenata:

Xibizzz

Zaštitni sprej protiv uboda komaraca-DeverraFarm

  • Izbegavati mirisne proizvode poput parfema, losiona, jer oni mogu privući insekte.
  • Izbegavati boravak u prirodi u područjima poznatim po velikoj populaciji insekata.
  • Pregledajte svoje telo nakon boravka na otvorenom kako bi na vreme primetili i uklonili krpelje.

Simptomi ujeda insekata se razlikuju u zavisnosti od vrste insekta i individualne reakcije osobe na ubod. Uobičajeni simptomi koji se mogu javiti su: crvenilo i otok, svrab, bol, osip, plikovi, kraste, uvećani limfni čvorovi. Kod osoba alergičnih na insekte može se javiti osećaj opšte nelagode, vrtoglavica, mučnina, otežano disanje… U najozbiljnijim slučajevima javlja se anafilaktički šok koji može biti opasan po život i zahteva stručnu medicinsku pomoć!

Koji insekti nas najčešće ujedaju?

  • Komarci- ubodi komaraca su česti i manifestuju se crvenim izbočinama koje svrbe.
  • Pčele, ose, stršljeni- Na mestu uboda stvara se crvena izbočina sa belim ili crvenkastim promenama oko nje. Ubod može biti bolan, a kod osoba alergičnih na njihov otrov može nastati ozbiljna alergijska reakcija koja može uključiti otok lica i disajnih organa, osip i gušenje.
  • Mušice- Mogu uzrokovati svrab i iritaciju kože.
  • Krpelji- Krpelji se pričvrste na kožu i hrane se krvlju domaćina. Mogu prenositi zarazne bolesti poput borelioze (lajmska bolest), krpeljskog meningoencefalitisa, krimsko-kongo hemoragijske bolesti.


Komarci

Samo ženke komaraca se hrane krvlju, a to čine iz nekoliko razloga. Na prvom mestu, potrebna im je krv kako bi stvorile jajašca. Krv sadrži proteine i hranjive materije koje su im potrebne za razvoj jajašaca. Komarci koriste trag ugljen dioksida i telesne mirise koje oslobađamo kako bi nas pronašli. Njihova osetljiva čula za miris omogućuju im da otkriju svoje žrtve i ubodu ih kako bi sisali krv. Na mestu ujeda javlja se ružičasta izbočina koja jako svrbi. Komarci mogu biti i prenosioci zaraznih bolesti poput Zika virusa koji je posebno opasan po trudnice, zatim virus Zapadnog Nila, malariju ili istočni konjski encefalitis.

Zika virusna infekcija

Infekcija je najčešće blaga i prolazi za 2 do 7 dana. Javljaju se blaga groznica i osip po koži koji su obično udruženi sa malaksalоšću, bolovima u mišićima, konjuktivitisom. Ne postoji određeni lek za ovu infekciju. Lečenje se zasniva na simptomatskoj terapiji (suzbijanje bola, nadoknada tečnosti…).

Malarija

Postoji pet vrsta plazmodijuma koji izazivaju malariju kod čoveka - falciparum, malariae, vivax, ovale i nedavno otkriveni knowlesi kod koga su izvor bolesti majmuni iz jugoistočne Azije. Simptomi bolesti mogu biti visoka temperatura, malaksalost, glavobolja,drhtavica, dijareja... Posebnu brigu zadaju pacijenti kod kojih se razvije „cerebralna malarija“ (pospanost, gubitak svesti). Bez lečenja, malarija brzo prerasta u tešku bolest, pri čemu često dolazi do smrti obolelog. Ranije su se pacijenti lečili primenom hlorokina, međutim, zbog razvoja rezistencije hlorokin je zamenjen kininom, kinin meflokinom, a najveći pomak u lečenju se video uvođenjem artemisinina. I dalje su u razvoju vakcine koje mogu sprečiti razvoj bolesti.

Istočni konjski encefalitis

Istočni konjski encefalitis je retko i veoma teško oboljenje uzrokovano virusom. Rezervoar infekcije su ptice, a prenosilac je komarac koji ubodom prenese virus na čoveka. Infekcija može biti asimptomatska. Kod većine ljudi se javljaju simptomi slični gripu. Retko se razvija teži oblik koji obično počinje naglo sa povišenom temperaturom, drhtavicom, ozbiljnom glavoboljom, osetljivošću na svetlost… Mogu se javiti i mučnina, povraćanje, dijareja i upala grla. Kod najtežih oblika dolazi do teške upale mozga(encefalitisa), kome i najčešće smrti. Kao znak oštećenja centralnog nervnog sistema mogu se javiti hemipareze, hemiplegije, pozitivan znak babinskog i skoro 100% odsustvo kožnih trbušnih refleksa. Lečenje je simptomatsko.

Kako ublažiti svrab i iritaciju nakon ujeda komarca?

  1. Ne češati: Iako je teško odoleti, ne češаti ujede komaraca jer to može samo pogoršati svrab i iritaciju. Možete dodatno iritirati kožu i otvoriti vrata infekcijama.
  2. Hladne obloge: Nanesite hladnu kompresu na područje ujeda kako biste smanjili oticanje i svrab.
  3. Antihistaminici: Ako vam je reakcija na ujed komarca snažna, možete koristiti oralne antihistaminike kako biste ublažili simptome. Pored oralnih mogu se koristiti i lokalni antihistaminici.
  4. Krema sa kortikosteroidom ili antibiotikom: Upotrebite kremu koja sadrži kortikosteroid ili antibiotik kako biste smanjili svrab i upalu.
  5. Prirodni lekovi: Aloe vera gel, med, i ulje čajevca mogu imati blagotvorno delovanje na ublažavanje svraba i upale.

Pčele, ose, stršljeni


  1. Ujed pčele

Pčele su važni oprašivači koji imaju vitalnu ulogu u poljoprivredi i održavanju cvetnih biljaka. Pčele obično ubodu samo jednom, jer nakon uboda njihova žaoka ostaje u koži i pčela umire. Ubod pčele može izazvati bol, crvenilo i otok na mestu uboda. Ljudi osetljivi na pčelinji otrov mogu iskusiti alergijsku reakciju koja zahteva hitnu medicinsku pomoć, posebno ako je bilo više od jednog uboda.

Ako vas ubode pčela:

  • Pokušajte da uklonite žaoku sa kože što je pre moguće tako što ćete je nežno strugati, ali pazite da je ne stisnete jer može osloboditi više otrova.
  • Operite mesto uboda sapunom i vodom.
  • Stavite hladnu oblogu da biste smanjili otok i ublažili bol. Ako je potrebno, uzmite analgetik (paracetamol).
  • Poželjno je primeniti antihistaminik.


  1. Ujed ose 

Ose pripadaju porodici Vespidae i smatraju se agresivnijim insektima u poređenju sa pčelama. Za razliku od pčela, ose mogu ubosti više puta jer njihova žaoka ne ostaje u koži. Njihov ubod je obično bolan i može izazvati slične simptome kao ubod pčele - crvenilo, otok i bol. Kod nekih ljudi može se razviti lokalna alergijska reakcija sa više otoka i crvenila.

Ako vas ubode osa:

  • Pokušajte da što pre pobegnete sa mesta gde su ose.
  • Stavite hladnu oblogu na mesto uboda da biste smanjili otok i bol.
  • Koristite antihistaminike kako biste smanjili svrab i iritaciju.


  1. Ujed stršljena

Stršljeni takođe pripadaju porodici Vespidae. Oni su veći i agresivniji od pčela i osa. Njihov ubod može biti izuzetno bolan, praćen intenzivnim crvenilom, otokom i osećajem peckanja na mestu uboda. U nekim slučajevima može doći do teške alergijske reakcije koja zahteva hitnu medicinsku intervenciju.

Ako vas ubode stršljen:

  • Pokušajte da se smirite i ne paničite jer to može pogoršati situaciju.
  • Ako nema alergijske reakcije, dovoljna je hladna obloga i upotreba analgetika.
  • U slučaju jake alergijske reakcije, potrebno je sa sobom imati injekciju adrenalina i obratiti se hitnoj službi što pre!
  • Kod blage alergijske reakcije poželjna je primena antihistaminika.


Mušice   

Sitne mušice koje su u našoj zemlji poznate kao „Klintonke“ pojavile su se krajem 90-tih godina prošlog veka, nakon bombardovanja. Reč je o bubama koje pripadaju rodu crnih mušica Simulidae. Najčešće napadaju ekstremitete, a njihov ujed podseća na ujed komarca. Mesto ujeda je u vidu krvave tačkice koja zna da bude jako bolna. Javlja se otok koji se može proširi nakon nekog vremena, a zbog jakog svraba, češanjem se toksini mogu preneti dublje pod kožu što može izazvati upalu potkožnog tkiva.

Potrebno je oprati mesto ujeda i staviti led ili hladnu oblogu. Popiti antihistaminik. Svrab smanjiti primenom krema sa antihistaminikom. Ukoliko se stanje pogorša, proširi se otok, javi se gušenje, neophodno je obratiti se lekaru!


Obadi       

Obadi su insekti iz porodice Tabanidae. U narodu su poznati kao konjske muve.  Rasprostranjeni su širom sveta, a najviše im odgovara vlažna sredina. Najaktivniji su kada je toplo vreme, preko dana tokom leta ili jeseni. Smatraju se većim insektima.

Ujed obada je jako bolan iz razloga što oni poseduju posebne igle kojima cepaju površinu kože. Nakon cepanja krv izlazi napolje i oni je sišu. Odrasli obadi se mogu hraniti polenom i nektarom, dok je ženkama neophodna krv kako bi se razmnožavale.

Dobri su prenosioci raznih krvnih bolesti, kako virusnih tako i parazitskih. Mogu napraviti velike probleme ljudima ali i životinjama. Preporučuje se hlađenje mesta uboda, a zbog upalnog procesa koji nastaje opravdana je upotreba antibiotske masti.


Krpelji   

Krpelji spadaju u zglavkare. Ujed krpelja predstavlja rizik za zdravlje ljudi i životinja, jer krpelji mogu biti nosioci različitih zaraznih bolesti kao što su  Lajmska bolest, krpeljski meningoencefalitis, Krimska Kongo hemoragijska groznica, erlihioza, bruceloza, leptospiroza. Na sreću, nisu svi krpelji zaraženi mikroorganizmima koji su patogeni za čoveka. Najpoznatija zarazna bolest koju krpelji prenose jeste Lajmska bolest, koju izazivaju bakterije iz roda Borrelia. Ova bolest može dovesti do različitih simptoma kao što su groznica, glavobolja, mučnina i povraćanje, a ukoliko se ne leči na vreme, može imati ozbiljne posledice po zdravlje.

Prevencija ujeda krpelja je izuzetno važna, posebno u periodima kada su krpelji najaktivniji, kako bi se izbeglo njihovo pričvršćivanje na telu. Neke od preventivnih mera uključuju nošenje dugih rukava i pantalona tokom boravka u prirodi, korišćenje repelenata koji odbijaju krpelje, redovno pregledanje kože i kose nakon boravka na otvorenom prostoru i kupanje kućnih ljubimaca šamponima i preparatima protiv parazita.

Postupak uklanjanja krpelja:

  • Važno je ukloniti krpelja (u celosti) u toku prvih 24 sata od uboda uz dezinfekciju mesta intervencije (u najbližem Domu zdravlja).
  • Ne pokušavati samostalno vađenje krpelja jer se pritiskom krpelj može raskomadati pri čemu glava može ostati u telu čoveka.
  • Ne stavljati nikakva hemijska sredstva (alkohol, benzin, aceton…), kao i vrh užarene cigarete, kreme, isparljiva ulja preko krpelja jer se tako povećava rizik od prenošenja uzročnika (Borrelia Burgdorferi) zbog stimulacije povraćanja infektivnog materijala krpelja.
  • Javiti se lekaru u slučaju pojave crvenila ili nekog drugog simptoma u periodu od nekoliko nedelja nakon ujeda krpelja.

Ujedi i ubodi insekata, iako nam često predstavljaju problem, treba da budu prihvaćeni kao deo prirode i ekosistema. Zaštitite se od njih primenon raznih mera predostrožnosti, ali u isto vreme budite svesni važnosti insekata za naš opstanak. Nekada malene štetočine kriju velike tajne I suštinski doprinose balansu života na našoj planeti.

 

                                                                                 Mr. ph Jelena Vasiljević