SPF (sun protection factor) je broj koji predstavlja odnos izmedju doze UV zračenja koja dovodi do pojave eritema kod zaštićene kože i doze zračenja koja dovodi do pojave eritema kod kože bez zaštite.

Npr. preparat sa SPF 2 može da apsorbuje oko 50 % prispelog zračenja. Ukoliko proizvod ima SPF 15 može da apsorbuje 93 % , a SPF 45 apsorbuje 98 %  sunčevog zračenja.

Efekti UV zračenja na kožu

Celokupno UV zračenje ne dopire do površine Zemlje zahvaljujući ozonskom omotaču. UVC zrake apsorbuje u statosferi ozonski omotač, dok UVA i UVB zraci prolaze kroz atmosferu. Oni izazivaju genetske mutacije i mogu dovesti do kancera kože.

Nakon izlaganja kože UVB zracima, u toku 12-24h dolazi do pojave eritema (crvenila) kože što dalje podstiče sintezu melanina. Posle izlaganja kože suncu u periodu od 48-72h , dolazi do indirektne pigmentacije (tamnjenja kože). Kumuliranje ovakvih doza zračenja može da dovede do pojave mutacije DNK i kancerogeneze.

Zavisno od doze UVB zraka koju je primila koža javljaju se intra i intercelularni edemi, nastaju diskeratotične ćelije u granularnom sloju epiderma.  Vremenom mogu nastati prekancerozne lezije kože i kanceri kože.

Takodje prevremeno starenje kože je posledica izlaganja kože dejstvu UVA i UVB zraka. UVB zračenje se gotovo u potpunosti apsorbuje u epidermisu, tako da su za promene koje karakterišu fotoostarelu kožu prevashodno zaslužni UVA zraci. Preparati za zaštitu od sunca uglavnom sadrže UVB organske filtere koji apsorbuju u UVB i samo delimično u UVA delu spektra. Tako da SPF deklarisan na ambalaži preparata za zaštitu od sunca u osnovi predstavlja faktor zaštite od UVB zračenja. Na taj način se stvara osećaj lažne sigurnosti, jer ukoliko preparat ne sadrži efikasne UVA organske filtre ili fizičke blokatore, koža biva trajno ugrožena od UVA zraka.

Negativni efekti sunca na koži, koji nastaju zbog čestog i nekontrolisanog izlaganja suncu:

Akutne promene – crvenilo, pojava plikova, pojava fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija, smanjenje imuniteta, oštećenje ćelijske DNK.

Hronične promene – suva, zadebljana, naborana koža sa keratozama i proširenim kapilarima, odnosno prevremeno ili fotoostarela koža.

Kako izabrati adekvatan preparat za zaštitu od sunca?

  • Treba da štiti od UVA i UVB zraka.
  • Treba odabrati preparat prema svom tipu kože. Npr. ukoliko osoba ima masnu kožu treba birati preparate koji deluje nekomedogeno.
  • Treba naneti odgovarajuću količinu preparata. Ovo su neke okvirne preporuke koliko je dovoljno: po pola kafene kašičice za ruke, pola za lice i vrat, cela kafena kašičica za grudi i stomak, cela za ledja. I ne treba zaboraviti uši, vrat, tabane, dlanove.

Činjenice o preparatima za zaštitu od sunca

Najveći problem vezan za upotrebu ovih preparata je u tome što je nakon njihove primene značajno produženo vreme boravka na suncu. Iako proizvodi za zaštitu od sunca čine veoma važan segment zaštite kože, ključno je da se pravilno primenjuju.

Uglavnom se nanosi mnogo manja količina preparata za zaštitu od sunca nego što je potrebno za adekvatnu zaštitu. Ukoliko se primenjuje kao što je preporučeno, 200 ml preparata je dovoljno za svega pet mazanja na čitavu površinu kože, odnosno 35 ml proizvoda može da pokrije 1,73m2, koliko je prosečna površina kože odrasle osobe.

Pored količine preparata koju treba ravnomerno naneti, postoje još neki faktori koji značajno utiču na efekat zaštite od sunca a to su: otpornost na vodu i abraziju od strane peska, ponovljena primena i način nanošenja proizvoda. Kod preparata za zaštitu od sunca, zbog znojenja i plivanja, treba sloj nanositi više puta u toku dana budući da vodootpornost preparata zavisi od vremena.

Treba znati da odrednica vodootpornost definiše održavanje SPF vrednosti do 40 minuta nakon uranjanja u vodu, tako da se ovaj vremenski period može podeliti na dva dela od po 20 minuta, ali sa sušenjem na vazduhu (bez brisanja peškirom). Veoma vodootporan je onaj proizvod koji održava naznačeni SPF u toku 80 min. umerene aktivnosti u vodi.

Najbolje je naneti proizvod 15-30 min. pre izlaganja suncu, zatim 15-30 min. nakon što sunčanje otpočne, a potom sloj obnavljati na svaka 2-3h, i obavezno nakon plivanja.

Najčešće greške koje se prave

  • Korišćenje raznih ulja za sunčanje umesto preparata koji sadrže SPF.
  • Korišćenje proizvoda sa prošlogodišnjeg letovanja. Obavezno treba proveriti rok trajanja jer preparati kojima je istekao rok neće pružiti zaštitu koja je navedena. Pravilo je da se ne koristi jedna bočicaduže od godinu dana. Ovo je jako bitno ako se pakovanje nosi sa sobom na plažu ili se drži u automobilu gde je preparat izložen suncu i visokim temperaturama.
  • Jedna od grešaka koji većina ljudi napravi je nekorišćenje proizvoda na kraju odmora. Zaštita je neophodna bez obzira koliko osoba pocrni ili koliko je tamne puti.

Nikako ne zaboraviti

Treba izbegavati boravak na suncu tokom najtoplijeg dela dana, kada je zračenje najjače. 

Treba:

  • nanetivisok SPF 15ak minuta pre nego što se izađe na sunce i obnavljati ga na svaka 2 sata,
  • nositi šešir i naočare, 

Najčešći mitovi o sunčanju:

  1. Krema za sunčanje nije uvek neophodna.

Mnogi ljudi misle da krema nije neophodna ukoliko celo telo nije izloženo suncu. Zračenje je svakako opasno za kožu, bez obzira koliko kože je izloženo.

Takodje, mnogi misle da krema nije neophodna tokom kišnih dana ili dana kada nema sunca. Istina je da je krema i tokom takvih dana neophodna.

  1. Krema za sunčanje će sprečiti apsorpciju vitamina

Vitamin D se stvara u telu nakon izlaganja sunčevim zracima pa ako mažemo kremu za sunčanje to bi teoretski sprečilo stvaranje dovoljne količine ovog vitamina. Medjutim, retko ko baš uvek maze kremu za sunčanje, kreme gube efektivnost tokom vremena a i sunčevi zraci mogu prodreti kroz kožu tako da i ovo spade u mitove.

  1. Ljudima sa tamnom kožom nije neophodna krema za sunčanje.

Ljudi sa tamnijom kožom su svakako u opasnosti da dobiju opekotine i oštećenje kože tako da bi i oni trebali da koriste kreme za sunčanje.

  1. Šminka je dovoljna da zaštiti lice.

Iako šminka može pružiti malu zaštitu od sunčevih zraka definitivno nije dovoljna i ne može biti zamena za dobru kremu za sunčanje.

  1. Ne može se pocrneti dok se maze krema za sunčanje.

Moguće je pocrneti dok se koristi krema za sunčanje, čak iako je neko aplikuje više puta tokom dana.

  1. Jedna aplikacija kreme je dovoljna za ceo dan.

Kremu je neophodno nanositi svakih 2-4h.

  1. Kreme za sunčanje su vodootporne.

Nijedan preparat za sunčanje ne može biti 100 % vodootporan. Uvek je neophodno iznova naneti kremu nakon izlaganja vodi.

Mr ph Miljana Mitić