Atopijski dermatitis

UVOD
Atopijski dermatitis, poznatiji i pod nazivom atopijski ekcem, predstavlja hroničnu ili rekurentnu inflamatornu bolest kože koja pogađa 15–20% dece i 1–3% odraslih širom sveta.
Uglavnom se javlja pre prve godini života, najčešće između drugog i petog meseca, dok 90% dece razvije atopijski dermatitis do pete godine. Pojava atopijskog dermatitisa u ranom detinjstvu može biti inicijalni indikator da će dete kasnije u toku života razviti astmu i/ili alergijski rinitis, takozvana atopijska trijada.
Uzroci nastanka i faktori rizika
Tačni uzroci nastanka atopijskog dermatitisa još uvek nisu poznati, mada su istraživanja pokazala da se može pojaviti u sadejstvu genetskih, imunoloških faktora i faktore životne sredine.
Dva glavna faktora rizika su:
1) porodična istorija atopije
2) mutacije u genu filagrina
Ukoliko oba roditelja imaju atopijski dermatitis, postoji između 60% i 80% verovatnoće da će i dete razviti isti.

Mutacije u filagrinu mogu da dovedu do smanjenog nivoa NMF-a i razvoja atopijskog dermatitisa i ihtioze, sa izraženim porastom ukupnog nivoa imunoglobulina IgE.
Faktori spoljašnje sredine
Život u zagađenoj, gradskoj sredini pogoduje razvoju atopijskog dermatitisa.
Ekstremne temperature, klimatske promene, duvanski dim, deterdženti za pranje, sapuni, parfemi, alergeni iz hrane – sir, jaja, orašasti plodovi, alergeni poput grinja, prašine, polena, abrazivne tkanine – vuna mogu predstavljati faktore koji će pogoršati postojeće simptome.
Stres predstavlja veoma važan faktor.
Atopijski dermatitis veoma utiče na kvalitet života kako dece, tako i roditelja, te je nesanica često prateća pojava porodica pogođenih ekcemom, što mogu potvrditi iz ličnog primera.
Takođe, ovo stanje može zahtevati promenu u rutini i navikama porodica, ali ono što je jako bitno je pridržavati se saveta vezanih za samu prevenciju i lečenje koje ćemo vam dati u daljem tekstu.
Simptomi
Najpre, pre nego što vašem detetu postavite dijagnozu atopijskog dermatitisa, vrlo je važno konsultovati se sa lekarom jer su simptomi koji ukazuju na dermatitis zajednički mnogim drugim stanjima.
Simptomi i distribucija dermatitisa zavisiće od starosti pacijenta u trenutku pojavljivanja.
Tokom prve godine života atopijski dermatitis se obično manifestuje eritematoznim (crvenim) papulama, mrljama ili plakovima na licu (naročito na obrazima), vlasištu, laktovima i kolenima.
Kod malo starije dece, simptomima je obično zahvaćena koža sa unutrašnje strane laktova, zadnje strane kolena, bočnih strana vrata, oko usta i zglobovi i gležnjevi.
Odrasli mogu imati suve, ljuspaste mrlje na ekstremitetima.
Slika 2. Distribucija simptoma atopijskog dermatitisa u zavisnosti od starosti
1) akutna (aktivna) faza i
2) neakutna faza – faza mirovanja u kojoj se javlja poboljšanje simptoma.
Suva koža praćena svrabom osnovna je odlika atopijskog dermatitisa.
Crvena koža i osip, kao i pojava mehura koji su ispunjeni tečnošću takođe su karakteristični simptomi.
Suva, hrapava koža prekrivena ljuspicama stvara potrebu za češanjem koju je kod male dece veoma teško obuzdati.
Češanjem se dodatno oštećuje zaštitna barijera kože, čime se omogućava prodor alergena i bakterija, pa ne čudi podatak da se kolonozacija Staphilococcus aureus-om javlja kod više od 90% pacijenata sa atopijskim dermatitisom. Infekcija Staphilococcus aureus-om uzrokuje upalni proces koji čini kožu iritabilnijom i svrab postaje intezivniji, čime se stvara začarani krug koji je teško prekinuti – poznat i pod nazivom ciklus atopične kože.

Kada govorimo o prevenciji, prvi korak je smanjiti kontakt sa alergenima i odgovarajuća zaštita i nega kože što često podrazumeva i promenu u navikama svih članova porodice.
Obezbeđivanje odgovarajuće vlažnosti prostorija možete postići upotrebom ovlaživača čime ćete sprečiti dodatno isušivanje kože i prateći svrab.
Izbegavajte preterano zagrevanje prostorija i vodite računa o redovnom provetravanju.
Što se tiče samih navika vašeg deteta, tuširanje vrelom vodom zamenite tuširanjem u trajanju od 5 do 10 minuta mlakom vodom korišćenjem odgovarajućih kupki (Latopic gel za pranje tela i kose) ili sindeta, za sušenje koristite mekane, pamučne peškire nežnim tapkanjem kože nakon čega možete aplikovati emolijentni krem (primer Latopic emulzije za telo, koja sadrži probiotske kulture u svom sastavu i pored hidratantnog, ispoljava i antimikrobna svojstva) po mogućstvu i dva puta dnevno.

Utvrđeno je da probiotici suzbijanjem Th2 posredovanog imunog odgovora i uticajem na Th1/Th2 odnos čija neravnoteža je u osnovi alergijski posredovanih bolesti, uključujući atopijski dermatitis, i smanjenjem nivoa IL-4, IL-5, IL-6, IL-13 i TNF-α (engl. Tumor necrosis factor-α), smanjuju ozbiljnost simptoma atopijskog dermatitisa; iako je ovaj tretman obećavajući, potrebno je sprovesti šira ispitivanja radi donošenja konkretnih preporuka.

Na našem tržištu je dostupan Latopic, koji se može koristiti za ovu indikaciju kako kod novorođenčadi, tako i kod odraslih.
Ukoliko posumnjate da konzumiranje određenih namirnica pogoršava stanje ekcema vašeg deteta, nakon pažljivog praćenja konsultujte svog lekara pre ukidanja istih, jer su u ovom periodu razvoja neophodni odgovarajući nutrijenti iz hrane.
Izbegavajte abrazivne tkanine korišćenjem pamučnih posteljina i odeće koji omogućavaju koži da diše i bolje odavanje toplote, kao i sprečavanje dodatne iritacije.
Studije su pokazale da dojenje novorođenčadi sa visokim rizikom za razvoj atopijskog dermatitisa, o kom smo već pisali, smanjuje šanse za razvoj istog za 33%.
Po preporuci lekara, za lečenje se mogu koristiti kreme koja u svom sastavu sadrže koritikosteroide, adekvatno dozirane i u ograničenim vremenskim intervalima sa postepenim isključivanjem.
Takođe, mogu se uključiti i antihistaminici, prvenstveno noću kako bi poboljšali san Vašeg deteta.
Antibiotici se uključuju ukoliko Vaš lekar posumnja na postojanje bakterijske infekcije kože, koju smo prethodno spominjali.
Nadamo se da vam je ovaj teskt približnije objasnio šta predstavlja atopijski dermatitis i da svakako pre postavljanja dijagnoze istog morate konsultovati svog lekara, te i da male promene u navikama mogu značajno poboljšati ovo stanje i kvalitet života kako vašeg detata, tako i vas samih.
Mr ph Aleksandra Cerovina
LITERATURA
1. Nutten S. Atopic dermatitis: global epidemiology and risk factors. Ann Nutr Metab. 2015;66 Suppl 1:8-16.
2. Frazier W and Bhardwaj N. Atopic dermatitis: Diagnosis and Treatment. American family physician. 2020; 101(10), 590-598.
3. Atopic dermatitis in children. Stanford medicine Children’s Health. Pristupljeno: 3. 12. 2024. https://www.stanfordchildrens.org/en/topic/default?id=atopic-dermatitis-in-children-90-P01675
4. Williams RE, Gibson AG, Aitchison TC, Lever R, Mackie RM. Assessment of a contact-plate sampling technique and subsequent quantitative bacterial studies in atopic dermatitis. The British journal of dermatology. 1990;123(4):493–501.
5. American Academy of Dermatology Association. Eczema types: Atopic dermatitis overview. Pristupljeno: 5. 12. 2024. https://www.aad.org/public/diseases/eczema/types/atopic-dermatitis
6. Enomoto T, Sowa M, Nishimori K, Shimazu S, Yoshida A, Yamada K. et al. Effects of bifidobacterial supplementation to pregnant women and infants in the prevention of allergy development in infants and on fecal microbiota. Allergol Int. 2014;63:575–585.
7. Nwanodi O. Skin protective nutraceuticals: The current evidence in brief. Healthcare (Basel) 2018;6:40.
8. Gupta D. Atopic Dermatitis: A Common Pediatric Condition and Its Evolution in Adulthood. Med Clin North Am. 2015;99(6):1269-85.
9. Garg N, Silverberg JI. Epidemiology of childhood atopic dermatitis. Clin Dermatol. 2015;33(3):281-8.
10. Chiesa Fuxench ZC. Atopic Dermatitis: Disease Background and Risk Factors. Adv Exp Med Biol. 2017;1027:11-19.
Ostavite komentar