U decembru 2019. godine u gradu Vuhanu u Kini pojavili su se slučajevi upale pluća nepoznatog porekla, a već 7. januara 2020. potvrđeno je da je uzročnik oboljenja virus iz familije Corona virusa. Virus je bio relativno otporan u spoljnoj sredini tako da je njegovo prenošenje i širenje bilo veoma brzo. Putevi prenošenja su kapljice koje nastaju pri govoru (kijanju, kašljanju, pevanju, smejanju) i kontakt direktno sa obolelom osobom ili indirektno sa površinom na kojoj se nalazi virus.

Prevencija COVID-19

U našoj zemlji prvi slučaj je prijavljen 6. marta 2020. godine, da bi pandemija bila proglašena 5 dana kasnije, 11. marta 2020. Kod svih virusnih infekcija, pa i kod COVID-19, najvažnija je prevencija, odnosno sprečavanje širenja virusa. Da biste zaštitili sebe, svoju decu i svoju porodicu morate održavati redovnu higijenu ruku i disajnih puteva i potražiti medicinsku pomoć ukoliko imate neke od sledećih simptoma: povišena telesna temperatura, suv kašalj, otežano disanje, slabost mišića. Važno mesto u prevenciji virusnih infekcija kao i infekcije virusa COVID-19 zauzima pravilna ishrana i suplementacija, odnosno dodatni unos vitamina i minerala, naročito onih koji naš organizam ne može da sintetiše.

Suplementacija u prevenciji COVID-19 

Prva linija odbrane od izazivača bolesti je urodjeni imunitet. Nekoliko vitamina i minerala pružaju podršku urodjenom kao i stečenom imunitetu. Nedostatak istih negativno utiče na imunitet i smanjuje otpornost organizma na infekcije. Posebnu ulogu u normalnom funkcionisanju imunog sistema imaju vitamini C, D, A, B6, folna kiselina i B12, zatim minerali cink (Zn), selen (Se), gvožđe (Fe), bakar (Cu), kao i Omega-3 masne kiseline.

voće, povrće, meso i riba sa oznakama vitamina koji se u njima nalaze

Vitamin C

Utiče na rast i funkciju imunih ćelija, ubijanje uzročnika bolesti (mikroba) i proizvodnju antitela. Zahtevi organizma za vitaminom C se povećavaju tokom infekcija, tako da maksimalna dnevna doza može biti i 2000 mg. Pošto naše telo ne može da ga proizvede, moramo da ga unosimo pravilnom ishranom. Najviše ga ima u voću: agrumi (narandže, limun, grejp), kivi, bobičasto voće (brusnica, borovnica, malina, kupina); i u sledećem povrću: brokoli, prokelj, karfiol, zelena i crvena paprika, spanać i kupus.

Vitamin D

Vitamin D se vezuje za recepotore na imunim ćelijama i povećava njihovu sposobnost za uništavanje uzročnika bolesti. U zaštititi od infekcija disajnih organa koristi se doza od 10-100μg (400-4000 I.J.) dnevno. Vitamin D pomaže povećanju broja belih krvnih zrnaca kod infekcija tako da je njegova uloga u imunološkom sistemu veoma značajna. Vitamin D3 se stvara u našoj koži pod dejstvom sunčeve svetlosti iz holesterola. Kod mladih ljudi dovoljno je osunčavanje šaka, lica i ruku u trajanju od 15 minuta tokom nekoliko dana da bi se proizvelo dovoljno vitamina D. Kod starijih osoba preporučuje se unos vitamina D3 putem suplemenata. Namirnice bogate vitaminom D su losos, tunjevina, kokošije jaje, teleća džigerica, tvrdi sir, puter.

Cink

Cink utiče na rast i razvoj imunih ćelija i ima ulogu u održavanju čula ukusa i mirisa. Maksimalna doza je 15mg dnevno ali se u terapiji COVID-19 koriste doze i do 40mg dnevno. Pošto ga organizam ne proizvodi, moramo ga unositi putem hrane i suplemenata posebno u zimskom periodu. Namirnice bogate cinkom su crvena mesa (govedina, jagnjetina), jetra, mleko i mlečni proizvodi, pšenica, kukuruz, kupus, orasi, bademi. Unos velike količine kofeina i nikotina mogu biti uzrok nedostatka cinka u organizmu. Cink treba uzimati preventivno, tokom proleća i zime kada je izloženost virusima pojačana.

Vitamin A

Vitamin A kao zaštitnik celog organizma pojačava funkciju imunog sistema i sprečava pojavu zaraznih bolesti. Maksimalna doza je 3000μg dnevno. Vitamin A posepešuje dejstvo cinka, a u kombinaciji sa vitaminom C je dobar izbor u prevenciji prehlade. Najbogatije vitaminom A je riblje ulje, a sadrže ga još i mleko, puter, jaja, džigerica, šargarepa, krompir i dinja. Kafa i alkohol smanjuju dejstvo vitamina A.

Selen

Selen kao antioksidans ima ulogu u proizvodnji imunogloblina. Dnevna doza za odraslu osobu je 55μg dnevno. Vrlo je bitan za funkcionisanje štitne žlezde. Vitamini A, D i E podstiču dejstvo selena. Nedostatak selena dovodi do povećane aktivnosti nekih virusa kao i lošeg raspoloženja i razdražljivosti, a dovodi se i u vezu sa Alchajmerovom bolesti. Selen se nalazi u mesu, mlečnim proizvodima, ribi, morksim plodovima, žitaricama i orašastim plodovima.

Vitamin E

Vitamin E kao moćan antioksidans može se upotrebiti u maksimalnoj dozi do 1000mg (1500 I.J.) dnevno. Vitamin E štiti ćelije od slobodnih radikala i povoljno deluje kod svih stanja praćenih oksidativnim stresom. Slobodni radikali mogu doprineti pojavi bolesti srca, krvnih sudova i raka. Organizam je takođe izložen slobodnim radikalima i u životnoj sredini. Izvori slobodnih radikala su dim cigarete, zagađenje vazduha, UV zračenje. Vitamin E se nalazi u koštunjavim plodovima i zelenom lisnatom povrću i žitaricama.

Omega-3 masne kiseline

Omega-3 masne kiseline smanjuju rizik od tromboze pa se mogu upotrebljavati u terapiji COVID-19. Optimalni unos treba da bude od 300-500mg. Najviše se nalaze u masnoj ribi kao što su losos, pastrmka, sardina, tunjevina i skuša, orašastim plodovima i lanenim semenkama. Omega-3 masne kiseline smanjuju količinu triglicerida koji mogu da izazovu začepljenje krvnih sudova, povećavaju nivo dobrog holesterola i smanjuju krvni pritisak.


Doziranje nutrijenata u COVID-19 zavisi od pola, uzrasta, opšteg stanja organizma i potrebama organizma. Budimo odgovorni prema sebi i društvu u kojem živimo.

Za više informacija posetite zvanični sajt Republike Srbije za zaštitu od Corona virusa: https://covid19.rs/

Farmaceutski tehničar Suzana Živković